U četvrtak, 21. novembra i subotu, 23. novembra 2024. godine, imali smo tradicionalni slovenački doručak kao dopunski čas slovenačkog jezika.
Sa učesnicima svih grupa razgovarali smo o zdravoj hrani. Predstavila sam im projekat koji se od 2012. godine održava u Sloveniji svake treće sedmice u novembru, a zove se Sedmica slovenske hrane. U sklopu Sedmice slovenske hrane odvija se i projekat Tradicionalni slovenski doručak u koji su uključeni slovenački vrtići, osnovne škole i druge ustanove odnosno javne institucije.
Svrha projekta je edukacija i podizanje svijesti školske omladine i, paralelno, u određenoj mjeri, šire javnosti o značaju doručka u kontekstu prehrambenih navika, važnosti i prednostima lokalno proizvedenih namirnica slovenačkog porijekla, te značaj poljoprivredne djelatnosti i pčelarstva.
Ovogodišnji tradicionalni slovenski doručak održan je u Sloveniji u petak, 15. novembra 2024. godine, a pratio ga je slogan Moj naj doručak. Sastoji se od hljeba, putera, meda, mlijeka i jabuka.
Učenicima dodatne nastave slovenačkog jezika sam iz Slovenije, odnosno iz Prekmurja, donijela i počastila ih domaćom slovenačkom hranom. Jeli su domaći med od poznatog prekmurskog pčelara, bijeli mliječni hljeb koji se u Prekmurju zove »vrtanek« (pletenica), domaće organske jabuke, a mlijeko i maslac su bili iz prodavnice. Umjesto mlijeka, starijim učenicima sam ponudila domaći organski sok od crne mente, čime su bili oduševljeni, pa sam ih upoznala i sa vrlo posebnim društvenim gazdinstvom u Goričkoj u Prekmurju, pod nazivom Korenika, odakle sam donijela većinu domaćih delicija. Sa mlađim polaznicima pogledali smo dva videa koji na zabavan i edukativan način prikazuju proizvodnju svih pet sastojaka tradicionalnog slovenačkog doručka.
Zašto se zove tradicionalni doručak?
Naši preci sigurno nisu mogli priuštiti sastojke poput putera i meda, jeli su ono što su imali. I sama se sjećam da je on bio rijetkost u našem domu. Čiko pčelar nam je tu i tamo donosio teglicu, a u čaj si mogao staviti malu kašičicu kada si prehlađen. Nikada ga nismo nazali na hljeb. Dakle, riječ tradicionalna se ne odnosi na prošlost, već na sadašnjost i budućnost u smislu da domaće, lokalne namirnice treba da budu svakodnevno na našem jelovniku i tako postanu tradicionalne. Sa polaznicima dodatne nastave razmijenili smo mišljenja o tome šta je zdravo, a šta ne, razgovarali smo i o vlastitim prehrambenim navikama i ustanovili da doručak mnogima nije važan obrok ili ga čak i preskaču, iako stara izreka kaže:
Doručkuj kao kralj
ručaj kao običan građanin
i večeraj kao prosjak.
Metoda Perger, učiteljica
Prevod Ana Marjanović
