Na inicijativu dr. Barbare Zorman sa Univerziteta na Primorskoj, učenici dodatne nastave slovenačkog jezika u Banjaluci uspostavili su saradnju sa studentima koji pohađaju drugu godinu pedagogije u Kopru. Učestvovalo je 49 studentica.

U sklopu praktičnog rada na predmetu Interkulturalnost u obrazovanju, koji je vodila dr. Barbara Zorman, povezali su se uz pomoć aplikacije Zoom sa učenicima koji uče slovenački jezik sa Barbarom Hanuš. Studenti su učenike pitali o njihovom odnosu prema Sloveniji, o radu Udruženja Slovenaca Triglav i životu u Banjaluci. 

Neki od njihovih saznanja: 

- Shvatila sam koliko smo različiti, ali istovremeno slični. Koliko možemo naučiti iz drugih kultura i tako obogatiti svoj život. Sretna sam zbog ovog iskustva! :) 

-Kroz intervju smo saznali da stanovnike Banjaluke zanima naša kultura i ona se prilično razlikuje od naše. Saznali smo da učenje slovenačkog jezika može biti prava poslastica, a istovremeno nastoje naučiti slovenački jezik kako bi se lakše integrisali u slovenačkki studijski ili radni ambijent. 

-Lijepo je vidjeti kako pripadnici druge nacije cijene slovenačku naciju, kulturu i jezik. Zanimljivo je vidjeti koliko žele naučiti slovenački, a činjenica da imaju priliku gledati slovenačke televizijske programe im puno znači. Shvatili smo da je učenje slovenačkog jezika veliki izazov i da možemo biti ponosni na svoj poseban jezik i kulturu. 

-Prije svega, intervju me je pozitivno iznenadio, jer nisam očekivala tako pozitivno iskustvo. Stvarno smo se dobro razumjeli sa sagovornicom i dugo smo razgovarali, a dogovorili smo se i da odemo na kafu kad dođe u Sloveniju. Oduševljena sam kad vidim da ljudi iz drugih kultura takođe žele naučiti naš jezik na vlastitu inicijativu, što zapravo nije lako naučiti. Zaista mi je drago što sam imala priliku doživjeti takvo iskustvo :) 

-Utvrdila sam da ljudi pridaju veliku važnost svojim korijenima i žele ih upoznati, upoznati postojeću kulturu i biti dio nje. 

-Pozitivno nas je iznenadio razgovor sa studenticom iz Banjaluke koja ima slovenačke korijene, jer je bila vrlo rječita, znanje slovenačkog jezika je izvrsno, izrazila je svoje oduševljenje Slovenijom i želju da živi i studira u Sloveniji. Iako je majka njene bake bila Slovenka, ona takođe čuva slovensku kulturu i jezik i za sebe i svoju porodicu kaže da su i Slovenci i Srbi. Bilo je lijepo vidjeti veliku želju studenta da dođe u kontakt sa slovenačkim korijenima. 

- Razgovor je na mene ostavio pozitivan utisak. Drago mi je da s takvom radošću uče slovenački jezik i da im to toliko znači. Lijepo je vidjeti da ih zanimaju i druge kulture. Također sam sretna što žele upoznati Sloveniju i njene ljude, a jednog dana čak i doći ovdje. 

-Razgovor sa gospođom iz Bosne koja ima slovenačke korijene bio je vrlo opušten i ugodan. Obe se slažemo da je to bilo pozitivno iskustvo kroz koje smo njenim očima mogli upoznati njezinu kulturu kao i našu. Najzanimljivije nam je bilo da se gospođa u Sloveniji osjeća kao kod kuće, da zaista cijeni našu prirodu i dobrotu među ljudima. Rekla nam je i da Slovence smatra nacijom koja izuzetno cijeni svoj jezik, kulturu i zemlju. 

-Razgovor sa gospođom dao mi je uvid u drugačiji način života kako je njena porodica raseljena. Živi sama u Banjaluci, jedna kći živi u Ljubljani, druga u Beču. Kao penzionerka, vrlo je aktivna, što mi se jako svidjelo. 

-Intervju nas je pozitivno iznenadio, jer smo i mi počeli pozitivnije gledati na svoju kulturu, dobili smo informacije o tome kako je živjeti u inostranstvu i lični pogled na život u Banjaluci. 

-U intervjuu s gospodinom Mladenom Bubonjičem saznali smo da on zna mnogo o istoriji svoje porodice i slovenačkoj kulturi. Dao nam je i puno informacija o samom društvu. S obzirom na to da je vrlo zauzet, uzeo je puno vremena da odgovori na naša pitanja. 

-Nakon razgovora sa Barbarom Hanuš shvatili smo koliko je važna empatija i razumijevanje u radu sa studentima imigrantima. Pokazala nam je da svako može, uz određenu želju i volju, pomoći učenicima imigrantima najbolje što može, bez obzira na profesiju ili položaj u školi. 

Studenti druge godine pedagogije na Univerzitetu na Primorskoj