Novo Mesto, 22.10.2021. godine
U okviru Konferencije o budućnosti Evrope, evropski poslanik dr. Klemen Grošelj (Obnovimo Evropu/LMŠ) u Novom Mestu bio je domaćin diskusije o izazovima multikulturalizma u Evropskoj uniji, posebno iz ugla lokalne zajednice.
Pred punom banket salom Doma kulinarstva prof. dr Jure Gombač, viši naučni saradnik Instituta za iseljeništvo i migracije ZRC SAZU, te stručni saradnici Društva za razvijanje dobrovoljnog rada Novo Mesto Tina Cigler i Miroslav Strniša. Da su migracije oduvijek bile dio naših života, na početku je podsjetio dr Jure Gombač i nastavio da – uprkos činjenici da su evropskom tržištu rada potrebni migranti – postoje problemi s integracijom, jer mnogi to vide samo kao asimilaciju. “Obje strane, većinsko stanovništvo i imigranti, moraju doprinijeti uspješnoj integraciji. Lokalne zajednice obično najmanje govore o politikama u ovoj oblasti, ali istovremeno nose najveći teret“, rekao je on navodeći neke uspješne primjere politika integracije i ukazujući na sve veće probleme ako izbjegnemo integraciju. „Tražioci azila imaju slične probleme kao i druge ranjive grupe, a to su problemi sa smještajem, traženjem posla, jezikom, zdravstvenom zaštitom ... Što dovodi do marginalizacije i siromaštva. Radnički fond sa Balkana više nije dovoljan, tražimo radnike od Ukrajine do Moldavije, kako će se s njima nositi naši ljekari, nastavnici, kulturni posrednici? Nedostaje nam vizija i dugoročno rješenje.“Predložio je da čak i kada struka ili nevladine organizacije „sakupe korpu dobrih praksi“, ne moraju da je predaju nikome u lokalnoj zajednici.
Ako se Novo Mesto može pohvaliti uspješnim primjerima integracije stranih radnika i studenata u prošlosti, pri čemu su značajnu ulogu igrale nevladine organizacije kao što je DRPD, ono i dalje ima problema sa integracijom autohtonih zajednica kao što su Romi. "Niko nije zadovoljan današnjom situacijom, ali to je rezultat naših dosadašnjih akcija. I očito nismo uspjeli riješiti problem Roma, uprkos svim strategijama i politikama“, rekla je Tina Cigler, navodeći kao jedan od razloga parcijalna i kontinuirana rješenja lošeg obrazovanja, nezaposlenosti, loših životnih uslova i zdravlja lokalne romske zajednice za ovaj neuspjeh. “Sistem socijalne podrške s jedne strane i visinu minimalne zarade s druge strane nisu postavili Romi, već većinsko stanovništvo. Pa ko zaista ima moć da bilo šta promijeni?” Promjena nabolje glavni je motiv za dolazak jednog broja gastarbajtera i studenata u dolenjsku prestolnicu, rekao je Miroslav Strniša, koji je na sličan način stigao prije više od dvije godine, a sada kroz udruženje pomaže mladima da se integrišu. “Noćne more svih je administracija. Za ilustraciju primjerom: započela je epidemija, mladić je htio posao, ali nije znao može li ga uopšte dobiti ili ne. Na zvaničan odgovor države čekao je pet mjeseci! To je pet mjeseci bez mogućnosti da radi i zaradi za život, čak ni ne znajući da li može da se vrati kući da ne bi ugrozio svoje šanse da ostane ovdje. I to nije malo.” Po njegovom mišljenju, pojedini fakulteti ili drugi (pod)sistemi mogli bi učiniti više u integraciji, na primjer sa dodatnim časovima slovenačkog jezika i sl., i regrutirati ih da dođu u Sloveniju, a onda ih često ostave na cjedilu..
„Svi ste čitali o tome kako je Britancima ponestalo goriva. Nedostaje im 5.000 do 15.000 vozača. Ali oni ih nemaju. I jednom nema goriva, drugi put neće biti ni povrća ni hljeba. Rekavši da je Brexit uspio i tvrdnjom da će se na ovaj način riješiti migracija“, rekao je dr Klemen Grošelj o posljedicama nedostatka radne snage u Engleskoj i drugdje u Evropi. Što se tiče same svrhe današnje konferencije, on je na početku rekao da je "to kamen stvarnosti u briselskom balonu". Na nivou institucija poput Evropske komisije, Vijeća EU ili Evropskog parlamenta vode se debate o budućnosti evropske porodice, a zastupnici u Evropskom parlamentu mogu direktno čuti očekivanja stanovništva kroz ovakve događaje.
Društvo za razvijanje dobrovoljnog rada Novo mesto
Prevod Ana Marjanović
