Svake godine 8. februara u Sloveniji obilježavamo slovenski kulturni praznik - dan kada je preminuo najveći slovenački pjesnik France Prešeren.
Zato se i zove Prešernov dan. To je ujedno i državni praznik, što znači da je slobodan dan i širom zemlje se održavaju razne manifestacije posvećene Prešernu i slovenačkoj kulturi. Ulaz u kulturne ustanove (muzeje, galerije i sl.) je na ovaj dan besplatan. Centralni događaj je narodna proslava veče uoči praznika, na kojoj se dodjeljuju godišnje Prešernove nagrade najzaslužnijim pojedincima u oblasti kulture.
Ovogodišnji slovenski kulturni praznik proslavljen je na poseban način u Udruženju Slovenaca Triglav u Banjoj Luci u četvrtak, 20. februara 2025. godine, u prostorijama Udruženja. Događaj smo nazvali France Prešeren u Banjoj Luci. Pozvali smo članove odbora i članove Udruženja, polaznike dodatne nastave slovenačkog jezika, te roditelje djece koja pohađaju dodatnu nastavu. Događaju je prisustvovao i generalni konzul Republike Slovenije u Banjoj Luci, gospodin Miha Vilar.
Sa članovima Udruženja, Marijom, Dubravkom, Zdenkom i Mirom, svečano smo ukrasili prostorije Udruženja, a sve u ime najvećeg slovenačkog pjesnika. Mnogo različitih knjiga, slikovnica i biografija o Prešernu sam pozajmila iz biblioteke u Murskoj Soboti, tako da smo opremili i kutak sa izloženim knjigama. Centralna tema manifestacije bila je France Prešeren i njegova najpoznatija pesma Zdravljica. Učenica Marija pročitala je zanimljiv esej o tome kako danas doživljavamo pjesnika i odakle mu popularnost. Učenica Milica je predstavila okolnosti nastanka pjesme Zdravljica i njen put da postane najvažnija pjesma u samostalnoj Sloveniji – 7. strofa Zdravljice je himna Republike Slovenije. Učenici dodatne nastave su izrecitovali po jednu strofu Zdravljice koristeći papirni teatar (kamišibaj). Čuvene stihove obogatili smo umjetničkim ilustracijama Damijana Stepančiča iz slikovnice Zdravljica. Sedmu strofu – himnu – zajedno su recitovali svi učenici na slovenačkom i srpskom jeziku.
Potom smo svi prisutni zajedno pročitali himnu za koju su svi prisutni vjerovali da je nešto posebno i jedinstveno. Ne veliča samo jedan narod, kao većina himni, već želi mir, slobodu i dobrosusjedske odnose za sve narode svijeta. Zato sam dodala i ideju da slovenačka himna može biti i neka vrsta molitvene forme za mir u svijetu, s čime smo se svi složili. Među publikom smo našli i nekoliko hrabrih pojedinaca koji su kazivali Prešernove stihove. Članica Udruženja, gospođa Nataša Kajmaković, sa velikim emocijama je pročitala Prešernovu baladu Vodeni čovek, što je kasnije izazvalo zanimljivu raspravu o tome ko je tajanstveni zavodnik koji je upropastio lijepu Uršku. Program je svojim klarinetom obogatio Nikša Vukmanović, član dječije folklorne grupe, a njegov nastup je bio poseban za njega, jer mu je to bio prvi javni nastup.
Na kraju službenog dijela skupa se obratio predsjednik Udruženja gospodin Mladen Lunić. Ponosno je predstavio novi broj glasila Udruženja Slovenaca Triglav Banjaluka – Bilten, koji pokazuje koliko su članovi Udruženja posvećeni očuvanju slovenačkog identiteta u Banjoj Luci i Slatini. Usledilo je prijatno i srdačno druženje svih okupljenih uz skromnu gozbu, koji su spontano pričali priče o svojim susretima sa Prešerenom, a svi su se hvalili da znaju bar malo njegove poezije, a neki, poput gospođe Nataše, poprilično.
Tako da će važiti ono što je pisac Josip Stritar napisao davne 1866. godine:
„Ono što je Šekspir za Engleze, Rasin za Francuze, Dante za Italijane, Gete za Nemce, Puškin za Ruse, Mickiewicz za Poljake – to je Prešeren za Slovence.
Metoda Perger
Prevod Ana Marjanović
